Priča o slatkom ledu – sladoledu

Dolaskom toplijih dana dolaze na repertoar i hladniji užici. Osim hladnih sokova i hladnih kava pravi hit za osvježenje su sladoledi, koji zadovoljavaju naše slatke nepce dok pritom hlade naše tijelo. Netko voli čokoladne, netko voli voćne, netko od pistacija, netko od jogurta. Kombinacije boja i okusa su zadivljujuće. Mislim da svih oslijepe oni sladoledni “izlozi” s tisuću i jednom bojom i okusima oko kojih se stvaraju dileme – “što uzeti?” Odakle ideja za sladoled? Tko je prvi uživao u blagodatima ovog slatkog osvježenja?

Podrijetlo sladoleda seže u davnu prošlost (prije Krista), iako se ne zna tko ga je “izumio”. Ono što se zna jest da je Aleksandar Veliki lizao led i snijeg obogaćeni medom i nektarom. Tijekom rimskog carstva, Neron je često slao svoje trkače u planine kako bi donijeli snijeg koji se potom aromatizirao voćem i sokovima. Puno godina kasnije, Marko Polo se vratio u Italiju s Dalekog Istoka donijevši recept koji bi se mogao okarakterizirati kao današnji sorbet. Povjesničari smatraju kako se taj recept razvio u sladoled u 16. stoljeću. Vjeruje se kako su Arapi dolaskom na Siciliju upoznali Talijane s mogućnostima zamrzavanja sladoledne kreme. Eto zašto su baš Talijani poznati po sladoledu 🙂 Englezi su također otkrili sladoled u to vrijeme i nazvali ga “Cream Ice” (u prijevodu: ledena krema). Tek je 1660. godine sladoled bio dostupan široj javnosti, a ne samo kraljevskim dvorovima. Sicilijanac Procopio predstavio je recept blendajući mlijeko, slatko vrhnje, maslac i jaja u prvom caféu u Francuskoj –  Café Procope. 

Sladoled je prešao “veliku baru” u 18. stoljeću. Prvi oglas za sladoled, na američkom tlu, pojavio se na sutrašnji dan – 12. svibnja 1777. kada je londonski slastičar Philip Lenzi izjavio kako je sladoled dostupan “gotovo svaki dan”.

source: whatscookingamerica.com

source: whatscookingamerica.com

source: Wikipedia

source: Wikipedia

source: popsugar.com

source: popsugar.com

Sve do 1800. sladoled je bio rijetki i egzotični desert u kojem je uživala elita. 1851. je manufakturna proizvodnja sladoleda postala industrija u Americi. I tako, zahvaljujući tehnološkim inovacijama, postao je dostupan gotovo svima. Tijekom drugog svjetskog rata u Americi se sladoled turbo popularizirao i pootvarale su se brojne sladoledarne.

Što se Hrvatske tiče, jedino što sam pronašla o povijesti lizanja sladoleda je da je Ledo prvi sladoled proizveo 1958. i to Snjeguljicu.

Zaista ne čudi što je sladoled od samih početaka vrlo popularan. Njegovoj teksturi, okusu i topivost u ustima rijetko tko može odoljeti. S brojnim dodacima u i na sladoled, varijanti je bezbroj. Sladoled se naravno može napraviti u kućnoj radinosti, no on, ako nemamo onaj “sladoledni stroj”, neće ispasti toliko kremozno kao onaj “kupljeni”. Isto tako, sladoled može biti i zdrav.

Zdrav u smislu bez mlijeka, bez vrhnja i ostalih laktoznih čimbenika. Ono što je “baza” veganskih sladoleda je banana. Zašto banana? Zato što je banana izrazito kremaste teksture i ako je zalediš nećeš dobiti ledenu smjesu već kremastu. No potrebno je pravilno baratati bananom.

 sladoled6

Prvo što trebaš je bananu narezati na komadiće i tek onda zalediti. Kada se banana zaledi smiksaj je u blenderu (koji mora biti dosta snažan) ili food procesoru. Taj postupak trajat će mrvicu duže, ovisno o snazi blendera. Kada se banana smiksala, dobije se hladna kremasta, ali tekuća smjesa. Ono što je potrebno je ponovno ju zalediti. U ovom trenutku u budući sladoled možeš ubaciti što god želiš. Za sladoled s fotke ubacila sam komadiće ananasa, kreme od kokosa (u prethodnom postu sam pisala o kokosovom mlijeku i ludorijama koje možeš izvesti s njime), arome vanilije, agavina sirupa i maline. Sve to smiksaj (bez malina) i ubaci u kalupe. Ja nažalost nikako ne mogu pronaći kalupe za sladolede, pa sam koristila kalupe za muffine 🙂 Prije serviranja, sladoled izvadi iz škrinje da se lagano počne topiti, pa tek onda konzumirati. Zašto? Zato što je ananas dosta vodene teksture pa je smjesu zaledio, a ne želimo jesti led 🙂 Upravo to je bitno, paziti s kojim voćem se koristiš i koje omjere vode sadrži u sebi i prema tome, kakav sladoled želiš – kremastiji ili ledeniji.

 sladoled2

Kao dodatak sladoledu, smisksala sam kremu od kokosa u šlag od kokosa i napravila topli preljev od malina.

Koristila sam:

  • dvije banane (narezane na ploške i zaleđene)
  • jednu šnitu ananasa (debljine dva prsta)
  • dvije žlice kreme od kokosa
  • žlica agavinog sirupa
  • žličica ekstrakta vanilije

Jednostavno, brzo, fino, zdravo i tvojih ruku djelo. Prava poslastica za ove toplije i ljetne dane pred nama. Što čekaš? 😉

sladoled3

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s