Malo drugačiji Uskrs

Za početak, svima koji slave, Sretan Uskrs želim 🙂

U tijeku je moj prvi blagdan (u ovom slučaju Uskrs) u kojemu nisam pojela pince, šunke, kolača i ostalih “obilježja” svakog, tradicionalno hrvatskog Uskrsa. Naravno da je bilo kojekakvih komentara i pitanja tipa “pa zašto to ne jedeš?” i slično. Već sam navikla na takve situacije. Ono što je istina, Uskrs u našoj obitelji, i većine hrvatskih obitelji, provodi se oko stola (kao i Božić samo u još većoj mjeri). Doručak se započinje tvrdo kuhanim, po tradiciji prirodno obojanim, jajima koji se nadovezuju na šunku, luk, rotkvice, hren i pincu (slatki kruh). Ručak, u slučaju moje obitelji i ovogodišnjeg Uskrsa, obilje je telećih koljenica ili janjetine pod peku. Uz glavnu zvijezdu dana, peku, tu su i predjelo, juha, spomenuto glavno jelo, te desert. I onda dođu novi gosti pa sve ispočetka. Nema tome kraja. Takva je tradicija. Ja sam očito crna ovca u obitelji i moj se Uskrs sastojao od: jaja, luka i slatkog kruha od heljdinog brašna i datulja koje sam napravila prema receptu odlične blogerice Deliciously Ella. Za ručak sam sebi, i pokojem zainteresiranom pogledu, napravila batat s povrćem u pećnici i uz to focacciu od slanutka (također inspirirana receptom navedene blogerice), mediteranskih začina i sušenih rajčica, te humus kao dodatak focacci. Vjeruj te mi, najela sam se, i to jako, iako nisam pojela pola kile mesine, kruha i ostalih teških, zasitnih čimbenika blagdanskog stola. Za desert sam napravila još jedan slatki kruh sa heljdinim brašnom, orašidima i suhim voćem. Nakon svih tih mojih, kako ih moj tata naziva “egzibicija”, bilo je mnogo upita zašto, kako možeš ne jesti ovu finu teletinu, zašto ne jedeš kolač, mnogo zašto zašto zašto?! Evo, zaista ne razumijem zašto se ljudi osjećaju ugroženima ako ja ne jedem to što oni jedu? Ugrožavam li njihovu tradiciju time? Ugrožavam li njihov odabir? Što je krivo u tome što ne jedem što jedu oni? Nemam ništa protiv ičije prehrane, ali isto tako obraniti ću argumentima ide li itko govoriti i pametovati meni da je meso zdravije za mene od moje prehrane i da ga moram jesti. Ne moram! I dok to NE jedem osjećam se ODLIČNO! Promjene sam osjetila davno, kada sam prestala piti mlijeko. Crveno meso ne jedem već duže vrijeme. A sada, nakon kratkog vremena što sam izbacila apsolutno svu prerađenu hranu, osjećam se genijalno. Ako me netko ide prozivati što jedem ono što mu očito smeta, i što se zbog toga osjećam super, onda zaista ne znam gdje je tu dobronamjernost na koju se poziva.

Ja sam preživjela svoj drugačiji Uskrs, i to vrlo uspješno i dapače, ne osjećam se kao da sam pojela trokrilni ormar, osjećam se zaista odlično. I ne, pritom nisam ostala gladna i brižna 🙂

Želiš li i ti jednom (ne mora biti blagdan) napraviti neku zdravu zamjenu za slatki kruh ili možda probati nešto novo u obliku focaccie od slanutka, ili  se možda pogostiti odličnom varijantom pripreme batata, onda iskušaj slijedeće recepte 🙂

Slatki heljdin kruh

300 g heljdinog brašna

200 g jabučnog pirea*

100 ml mlijeka od badema

80 g američkih oraha (ili običnih) i badema

10 žlica javorovog sirupa

5 malo većih datulja i

5 suhih marelica (ili suhog voća po želji)

žličica cimeta

*jabučni pire je zaista jednostavno za pripremiti. Trebaju ti dvije jabuke (ja sam koristila Idared vrste) koje ćeš oguliti i otkoštiti. Nareži na kockice i stavi ih sa malo vode kuhati  (radi okusa sam dodala malo cimeta i javorovog sirupa). Nakon što se omekšaju, ispasiraj ih i još malo zakuhaj. Ukoliko imaš viška tekućine, možeš je vrlo lako odstraniti tako da kroz gusto cjedilo propasiraš jabuku. Ostatak tekućine popij jer je jako fina 🙂


Za početak stavi grijati pećnicu na 180° i naulji kokosovim uljem (ili maslinovim) mali kalup (onaj za kruh). Zatim nasjeckaj suho voće i orašide na manje komadiće. U posudu stavi nasjeckano suho voće, orašide i preostale sastojke. Smjesa je jako ljepljiva pa će ti trebati malo više snage za dobro promiješati sastojke. Nakon što si ih dobro promiješao/la, dobivenu smjesu stavi u namašćeni kalup. Sve lijepo poravnaj i stavi peći u pećnicu otprilike 35,40 minuta (pećnice se razlikuju pa stoga pazi na svoj kruh da se ne zapeče). Znak da je kruh gotov – probodeš ga nožem i ukoliko se smjesa ne zalijepi za nož – kruh je gotov. Izvadi ga iz pećnice i ostavi da se ohladi. Nakon što se ohladi izvadi  ga iz kalupa i spreman je za tamanjenje 🙂

kruhić

Focaccia od slanutka

Za focacciu od slanutka potrebno ti je:

280 g slanutkovog brašna

480 ml vode

nekoliko listova svježeg bosiljka

sok jednog limuna

jedna žlica tahinija*

2 žlice suhih začina ( ja sam koristila mediteransku mješavinu začina)

jedna žlica soya sosa ili tamarija

žličica slatke papirke

malo čilija, soli i papra

150 g suhih pomidora

*tahini možeš kupiti, ali isto tako možeš napraviti. Tostiraj sezam, ali pazi da ga ne prepečeš. Nakon što se istostirao pusti ga da se ohladi. Ohlađeni sezam stavi u mikser/blender zajedno sa maslinovim uljem i malo soli. Miksaj sve dok ne dobiješ pastu.

začini


Zagrij pećnicu na 190°C i srednji lim za pečenje obloži masnim papirom za pečenje. U blender stavi sve sastojke osim suhih pomidora i dobro ih izmiksaj. Zatim ubaci suhe pomidore i sve dobro promiješaj (ne miksaj!). Premjesti smjesu na prethodno pripremljeni lim, poravnaj smjesu lupkanjem lima o podlogu i stavi u pećnicu na otprilike 25-30 min (opet sve zavisi kakva ti je pećnica). O gotovoj focacci također govori čisti nož. Ukoliko je gotova, focacciu izvadi i pusti da se ohladi. Zatim nareži i posluži 🙂 Moja preporuka je da napraviš humus uz to ili neki svoj umak/namaz po želji 🙂

focaccia


Za kraj, vrlo jednostavna priprema batata ilitiga slatkog krumpira koji zapravo nema veze sa krumpirom. Naime batat je gomoljasta biljka koja potječe iz tropskih i suptropskih područja Srednje i Južne Amerike. U upotrebi je već 5000 godina, a danas se najčešće konzumira u Americi, Aziji i Africi. No batat, zbog svojih odličnih hranjivih vrijednosti, postaje popularan i kod nas u Europi. Batat ispunjava veći dio dnevnih čovjekovih prehrambenih potreba. Posjeduje ogromnu količinu vitamina A, ugljikohidrata i minerala. Sadrži puno škroba, no malo masti, pa je odličan energetski izvor. Pozitivno utječe na debelo crijevo, slezenu, gušteraču, želudac i bubrege. Da skratim priču, batat je odličan izvor hranjivih sastojaka i možemo ga jesti koliko god želimo 🙂 Dok sam pripremala slatki kruh sam paralelno stavila peći batat. Ipak treba paziti na uštedu 🙂

Rustikalni batat:

dva srednja batata

poriluk

100 g gljiva

manja crvena paprika

dva češnja češnjaka

maslinovo ulje

sol, papar, mediteranski miks začina, kajenski papar i kurkuma


Dakle, pripremi pleh i obloži ga papirom za pečenje. Batat jako dobro operi (posluži se spužvicom kako bi se uspješno skinula prljavština zavučena u pore batata) i osuši ga krpom. Koru pusti jer je izvrsna kada se speče i također je super izvor dijetalnih vlakana. Pripremi u posudu maslinovo ulje i sve ostale začine uključujući krupno narezani češnjak. Pripremljenu marinadu umasiraj u batat i stavi ga u pleh. Ukoliko ti ostane još marinade, polij po polovicama koje su u plehu. Zatim pleh stavi u pećnicu na 180°C.  Dok se batat peče, pripremi ostalo povrće koje ćeš narezati po želji, samo pripazi da nije presitno. Nakon 15-ak minuta provjeri batat i zabodi nož u njega, ukoliko je omekšao, stavi preostalo povrće u pleh i rasporedi oko batata, te još malo polij maslinovim uljem. Neka se peče još 20-ak minuta. No provjeri i prije ukoliko je povrće omekšalo i batat je postao skroz mekan. Kada dođe do tog trenutka, tvoj batat je spreman za jesti 🙂

Navedeni recepti su nevjerojatno jednostavni za napraviti. Slatki kruh možeš jesti za doručak, premazan namazom od orašida i narezanim bananama ili kao desert. Isto tako ukoliko ti dođe neopisiva želja za slatkim, pojedi zdravog slatkog kruha i želja će brzo nestati 🙂

Eto, nadam se da će ovi recepti biti inspirativni i da ćeš dati priliku malo drugačijem slatkom kruhu ili možda batatu koji ti je odbojan zbog svoje slatkoće. Samo  zapamti, batat nije krumpir i ne očekuj okus krumpira (možda je sve stvar pogleda 😛 ). Prvi put kada sam probala batat bilo je uz pečenu kokoš (jer je moja mama batatom htjela zamijeniti pečeni krumpir) i to je bilo zaista odvratno iskustvo za mene i batat. Sada ga o-bo-ža-vam! 🙂

(p.s. isprike na lošim fotkama i na manjku istih, jednostavno nisam stigla sve zabilježiti)


Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s